Poliklinika za ginekologiju i opstetriciju GynaeArs
Menu

Medicinska akupunktura

Medicinska akupunktura, kao znanstveno dokazana metoda liječenja, ima jasno definirane indikacije i pronalazi svoje mjesto u liječenju mnogih tegoba, uključujući i veliki dio ginekoloških problema, bilo kao osnovna terapijska metoda ili kao dopuna već započetom medicinskom liječenju. Od ranih 70-tih godina prošloga stoljeća primjenjuje se širom svijeta. U zadnja dva desetljeća provode se kontrolirane kliničke i znanstvene studije koje ispituju mehanizam djelovanja i učinak medicinske akupunkture u rješavanju pojedinih zdravstvenih problema (posebice kod uklanjanja boli). Iako su tradicionalni korijeni njezin temelj, medicinska ih akupunktura stalno kritički procjenjuje i preispituje.

Njenu učinkovitost u današnje vrijeme potvrđuje i uvođenje medicinske akupunkture u mnoge bolnice kroz ambulante za bol, čime ona postepeno postaje ravnopravan izbor u liječenju pojedinih tegoba.

Medicinskom se akupunkturom u Hrvatskoj bave liječnici sa završenim poslijediplomskim tečajem i važećom licencom za obavljanje medicinske akupunkture od strane Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog društva za akupunkturu. Oni su obavezni slijediti suvremene principe i tehnike medicinske akupunkture te ju primjenjivati isključivo u klinički odobrenim indikacijama.

Indikacije za primjenu medicinske akupunkture u ginekologiji i opstetriciji prema naputcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO 1979. , USA/NIH 1997. i  BMA 2007):

  • primarna i sekundarna dismenoreja (bolne menstruacije)
  • regulacija menstrualnog ciklusa kod sindroma policističnih jajnika (PCO sindrom)
  • obilna menstrualna krvarenja (menoragija)
  • ublažavanje simptoma PMS-a te kod funkcionalnih poremećaja menstruacijskog ciklusa
  • akutna i kroničan zdjelična bol, bol prisutna kod endometrioze
  • miomi
  • ublažavanje klimakteričnih tegoba (navale vrućine – znojenje)
  • kronične upale mokraćnog mjehura
  • nestabilan detruzor
  • spuštanje maternice (descenzus/prolaps)
  • mučnina i povraćanje tijekom i iza anestezije, kemoterapije ili iradijacijske terapije
  • postoperativna bol u ožiljcima nakon operacija
  • akupunkturni tretmani u sklopu pripreme za IVF
  • prekoncepcijska terapija kod habitualnih pobačaja
  • mučnine i povraćanje u ranoj trudnoći.

Prije planiranja akupunkturne terapije nužno je učiniti kompletnu ginekološku obradu koja uključuje pregled s PAPA testom i ultrazvučni pregled, a po potrebi i širu dijagnostičku obradu. Uvidom u cjelovitu sliku problema pacijentice procjenjuje se ima li akupunktura svoje mjesto u  liječenju tegoba pojedine pacijentice. Procjenjujući individualnu korist, ali i moguće rizike akupunkturnog liječenja, za svaku je pacijenticu potrebno izraditi jedinstveni terapijski plan kojim se određuju točke na tijelu koje se tretiraju akupunkturnim iglama.

Akupunktura se izvodi jednokratnim sterilnim iglama koje nemaju oštar već posebno oblikovan tupi vrh, čime ne oštećuju tkivo već ga „razmiču“. Akutna stanja tretiraju se u početku jednom dnevno do postizanja kliničkog poboljšanja, dok se kod kroničnih poremećaja tretmani provode 1-3x tjedno. Ukupan broj tretmana je varijabilan, neke pacijentice počinju osjećati efekt liječenja vrlo brzo, nakon 1-2 tretmana, ali najčešće su efekti vidljivi nakon 4-6 tretmana, dok je maksimalni predviđeni broj  10-12 tak  tretmana u periodu od 5-7 tjedana.  U nekim stanjima akupunktura ima dugotrajniji učinak nakon završetka terapije (tzv. „long term effect“), te nije potrebno ponavljanje akupunkturnih tretmana. Kod drugih potrebne su doze održavanja jednom mjesečno, a to ovisi o individualnom odgovoru pacijentice na liječenje.

Mali broj pacijentica neposredno nakon tretmana može osjećati ošamućenost/vrtoglavicu, pa se u takvim slučajevima ne preporučuje upravljanje motornim vozilima. Manje krvarenje na mjestu uboda javlja se u manje od 3% tretmana, a bol se tijekom akupunkturnog tretmana javlja u 1% pacijentica. U manjem broju pacijentica (manje od 3%) simptomi se u početku tretmana mogu pogoršati, da bi tijekom nastavka terapije došlo do poboljšanja i nestanka simptoma. To je u pravilu dobar znak, no ukoliko do njega dođe o tome svakako treba izvijestiti ordinarijusa. Neki pacijenti, posebice prilikom prvoga tretmana, mogu nakratko izgubiti svijest. Bitno je naglasiti da oko 10% pacijentica uopće ne reagira na akupunkturno liječenje, te kod njih neće doći to poboljšanja simptoma. U takvim slučajevima govorimo o „nereaktorima“.

Osnovni preduvjet za medicinsku akupunkturu jest da je pacijentica suglasna s takvim načinom liječenja i da ga želi. Strah od igle, negativan stav prema akupunkturi i njenom učinku kao i nepristajanje na takvu vrst liječenja apsolutna su kontraindikacija za primjenu medicinske akupunkture.

Rizici tijekom provođenja tretmana medicinske akupunkture su:

  • rizik od krvarenja posebice kod pacijentica koje boluju od hemofilije, onih s težim oštećenjima funkcije jetre  te onih koje koriste aktikoagulantnu terapiju
  • rizik od lokalne infekcije na mjestu uboda (češće moguće kod osoba narušenog imuniteta, dijabetičara, pacijenata nakon transplantacije, pacijenata pod terapijom imunosupresivima ili kortikosteroidima).
  • rizik od kolabiranja moguć je kod iscrpljenih, nervoznih pacijentica, onih koje boluju od epilepsije, dijabetičarki. Zbog toga se akupunkturni tretmani provode u ležećem položaju.

Medicinska je akupunktura, ukoliko ju provodi iskusan praktičar po pravilima struke, vrlo sigurna metoda liječenja s vrlo rijetkom učestalošću ozbiljnih komplikacija (manje od 1 na 60 000 tretmana). Ona je netoksična, a moguće nuspojave su minimalne.

Prije započinjanja terapije svaku se pacijenticu upoznaje s mogućim komplikacijama akupunkturnog liječenja i nuspojavama, a ona potpisuje informirani pristanak čime daje svoju  suglasnost  za takvu vrstu liječenja.

Autor teksta:
Goranka Hudiček Martinčić, dr.med.
spec. ginekologije i opstetricije